srijeda, 28. listopada 2009.

• Popis - prema Statusu animarumu


Popis nije naveden po abecedi već prema redoslijedu kbr. u Status animarumu osnovne (posljednje) knjige pitomačke župe sv. Vida, a zatim ostalih knjiga, a zašto vidjet ćemo kasnije. Također valja kazati da nije kompletan, tj. nisu upisana sva prezimena:


Bedeković

Fras

Vranek

Demšić

Krausz

Halusek

Majurec

Filjak

Radelić

Ivanović

Špoljarić

Halavuk

Kožarić

Beker

Jakupec

Golubić

Živko

Ferić

Lovreković

Mihoković

Kovač

Begović

Sesvečan

Barčan

Galjar

Ibaerin

Malčec

Međurečan

Dragšić

Dinković

Đakić

Magdić

Franjić

Šantek

Klaić

Kolar

Bastalić

Crlenjak

Marović

Habun

Šokec

Šohinger

Španić

Škrinjar

Tišnjar

Banoci

Horvatinović

Veličan

Rešetar

Hegedušić

Mikšić

Osmanović

Capan

Nađeric

Kerep

Pavlić

Pintarić

Smrček

Herent

Giba

Čikvar

Kukavica

Mađar

Crnec

Klinžić

Čop

Gucek

Korparić

Juriša

Široki

Peić

Bukovčan

Bratanović

Kirin

Tudić

Gregurković

Vunak

Cugovčan

Volaj

Šabarić

Kraljiček

Čerepinko

Predragović

Bajsar

Lačenik

Pintar

Sabolić

Somljačan

Horvat

Rakitničan

Tot

Hegeduš

Lončarić

Tkalčec

Zimerman

Pecek

Petrić

Makvić

Došlin

Bombek

Šostaric

Papp

Vranek

Šarec

Rakijašić

Miholančan

Kožar

Fereža

Emrović

Filipović

Pleško

Saraja

Demšić

Brkić

Pavleković

Švarbić

Dora

Antoljak

Herak

Ivanic

Paša

Szondi

Derežić

Rendulić

Hudjek

Friščić

Gunić

Novogradec

Lalić

Badanjek

Kratohvil

Vukalović

Greguraš

Sitek

Sindičić

Kos

Slaviček

Zmijanović

Štefanić

Vučak

Mavrović

Prepelec

Čičin

Bokan

Vinković

Gregurić

Kovačić

Bartovčak

Ivanec

Tišljarec

Haleuš

Tandarić

Krmić

Radanović

Mikec

Bratanović

Pecimotika

Profuntar

Došen

Đurišević

Wallinger

Karoli

Tari

Dugina

Saić

Sokol

Lukačić

Siladić

Švaljek

Čopo

Majetić

Main

Habijanac

Domitrović

Prović

Đurtan

Grgačić

Jurkas

Čulo

Kuzman

Čordaš

Šegregur

Šajatović

Marković

Sobota

Podgorelec

Balija

Nemec

Pojed

Stanić

Mataković

Katrić

Zdeličan

Hercezi

Brenner

Tometić

Magašić

Janeš (o obitelji Janeš više vidi >>>)

Jankač

Bačani

Varga

Steiskal

Šimeta

Majstor

Papert

Šelimber

Palković

Pišćenjak

Šipek

Komletinski

Götz

Britvić

Kostadinović

Kujek

Mesarić

Sandi

Brljačić

Habijanić

Ciglec

Lončarević

Čupić

Šarec

Franta

Vlašić

Gabarić

Općinski ured

Župna kuća

Vlašić

Gabarić

Gregurić

Bomec

Beker

Husinec

Tonković

Relin

Magenheim

Lovrin

Šohinger

Korparić

Čižmić

Smolčić

Šošterić

Mehkek

Sedlaček

Martinušić

Mejaš

Kovačević

Metelko

Špiranec

Bažant

Katulić

Marinković

Fanta

Perhot

Sinković

Manjkas

Đanić

Liciburg

Juriša

Horvat

Erdelj

Zeko

Tkalčec

Otrovančan

Posavec

Rupčić

Srbeđija

Čičak

Forgač

Majdak

• Općenito o prezimenima u Pitomači

• Pregled - osnova Status animarum


Želimo li detaljnije obraditi podrijetlo i rodoslovne veze pitomačkih obitelji onda ćemo se susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim sličnim mjestima širom Hrvatske. Uzrok tome su kao prvo brojne migracije tijekom cijele tristogodišnje povijesti Pitomače i okolnih mjesta, zatim lošeg vođenja matičnih knjiga prvenstveno u 18. stoljeću, kao i niza drugih razloga.
Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih rodoslovlja željeli izvesti sasvim detaljno onda bi to bio vrlo naporan i opsežan posao, a gotovo i neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po prezimenima ili po kućnim brojevima? Spomenimo odmah da su ulice u Pitomači (okolna mjesta još uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni tek poslije 1900. godine, a službeno se koriste tek nakon 1940. godine. Do tada se Pitomača smatrala jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.
Ako obitelji razvrstamo po prezimenima (abecedom ili sl.) tada ćemo se susresti sa problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji unatrag čak već 170 godina. Ako pak krenemo po kućnim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama jer je u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do cijepanja krajiških kućnih zadruga, a danas je teško saznati točnu lokaciju nekog broja prije 100 ili više godina ( a mnogi ga danas više i ne pamte ni po predaji), pa je teško pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas interesira. Jer diobom kućnih zadruga nastaju novi i novi kućni brojevi, a koji se inaće u neke matične knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak nakon 1800. godine.
Odlučili smo se ipak za prvu varijantu iz više razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kućnih zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog cijepanja, ali vođenjem redoslijeda kućnih brojeva u doba kada su se već formirale loze stanovite obitelji i već odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begović prvih desetljeća 19. stoljeća već ima formiranih gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u rodoslovnu vezu jedna sa drugom i već su isto tako odvojene na raznim kućnim brojevima. Smatramo da je ovaj način jednostavniji za pračenje rodoslovlja određene obitelji.
Valja napomenuti i to da visina kućnog broja u mnogo slućajeva ne ovisi o starosti dotićne obitelji na tom kućnom broju. Naime upisivalo se u Matice i posebno "Status animarum" često i unatrag dvije generacije i više, tako da često ne možemo utvrditi starost određene obitelji na taj način. Spomenimo i to da su rasličiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih mještana kuću ili mjesto gdje je bila kuća određenog broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st. prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kuća br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kućnom broju i to je njima matični stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj drugoj obitelji čije prezime danas neznamo.
Stoga je početak pračenja povijesti pitomačkih obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status animaruma" počev od početka 19.stoljeća, dopunjenog nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata, odnosno od vremena već jasno formiranih obitelji. Dakle ovom se zgodom nečemo baviti lokacijama stanovitih prezimena, već čemo se orijentirati na rodoslovne veze.
Osnova za izradu rodoslovnih veza općenito u Pitomači je "Status animarum" koji je dijelomično sačuvan u 3 toma po kućnim brojevima. Za Pitomaču je to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2 (od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inače sami rukopisi su vrlo oštećeni tako da se "Status animarum" mora dopunjavati iz matičnih knjiga koje su sačuvane gotovo u potpunosti počev od 1717. odnosno 1728. godine. Sačuvane su u slijedećim skupinama i na slijedećim mjestima:

- Matične knjige krštenih i vjenčanih ("Liber baptisatorum et copulatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)
- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum") tom za god.(12.10.) 1912- 1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).
- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).
- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910- 1921., tom 1922-1928., tom 1929- 1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945- 1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.
- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.- 1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.
- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.
- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - (Državni arhiv u Bjelovaru)
- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).
- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom 1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) (Državni arhiv u Bjelovaru)
(- Sve nove Matice čuvaju se u Matičnom uredu u Pitomači).

Što se tiće pripadnih mjesta župi Pitomača i to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika Črešnjevica do 1858. godine umrli, vjenčani i rođeni upisivani su zajedno sa Pitomačom (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo zasebne tomove koji se nalaze u Državnom arhivu u Bjelovaru i Matičnom uredu u Pitomači.
Osim navedenog koristit ćemo se i raznim drugim izvorima, kao što su npr. Protokoli kanonskih vizitacija i slično.
Ovom prilikom prikazat ćemo 342 prezimena koja su i danas i u prošlosti najčešća i za koja možemo reći da ćine gotovo sve pučanstvo Pitomače.





Napomena: radi vrlo široke teme i jasnoće materije upisivat ćemo osnovne podatke, tj. pored imena rođenje i smrt prvih koljena na stanovitom kbr., zatim kasnije samo rođenje i vjenčanje završno sa danas živučom generacijom. Često ćemo navesti i razne opaske važne za detaljnije pračenje razvoja neke obitelji. Dakle modificirat ćemo klasični "Status animarum".

(raspored podataka):

1. PREZIME......
2. Matični ili mogući matični kućni broj........
3."Status animarum", odsnosno obiteljsko stablo završno sa danas živom ili mogućom živom vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova. Veliko slovo označava novi brak, odnosno novu obitelj, a malo slovo djecu dotičnih. Svako prvo veliko slovo A označava novu zajednicu, ali za večinu kojih možemo samo pretpostavljati točan osnutak, a što je uglavnom datum ili godina vjenčanja. Obično se tzv. "obiteljsko slovo" grana sve do najčešće 4 ili 5 generacija, rijetko više. Tako imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a, b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju potomaka. U "Status animarumu" pronači čemo često ili nepoznatu osobu ili vanbračnu djecu, ali koji su u sastavu iste obitelji. Takvi su obično označeni sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao živjeti u navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje. Ponavljanje nekog velikog slova znači da se radi o drugom braku.

Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Na mjestu današnje Pitomače u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je naselje ("pago"- selo) "Pytomczy" (zapadni dio dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.
Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine XVIII. stoljeća. Izuzetak su tu pitomački konaci Đuretina i Šašnato Polje, te Križnica koji se pojavljuju tek krajem XIX. stoljeća.
Kako je Pitomača bila u vrijeme Vojne krajine središte jedne od kumpanija đurđevačke regimente, a kasnije općine, te uzimajući u obzir povoljan geografski položaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav stanovništva danas, a već i prije 150 i više godina vrlo raznolik u svim pogledima.
Slično je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva naselja oko Pitomače formirana su do 1730.-ih godina. Kratke crtice dat ćemo u nastavku, kad ćemo govoriti o prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara, Otrovanca, Velike Črešnjevice i drugih mjesta.

ANTOLJAK

BAĆANI, BADANJEK, BAJSAR, BALIJA, BANOCI, BARČAN, BASTALIĆ, BAŽANT, BEDEKOVIĆ, BEGOVIĆ, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO, BIROVČEC, BIŠČAN, BLAŠKO, BOHMEC, BOKAN, BOGDAN, BOLKOVIĆ, BRATANOVIĆ, BREGOVEC, BRENNER, BRLAČIĆ, BRITVIĆ, BUŠIĆ, BAŽAND

CAPAN, CETINJAN, CIMERMAN, CIGLENEC, CIGLEC, CRLENJAK, CUGOVČAN, CVETKOVIĆ

ČEREPINKO, ČIŽMIĆ, ČIŽMEŠIJA, ČORDAŠ, ČOKLO, ČOP

DELAČ, DEMŠIĆ, DEREŽIĆ, DESKAR, DIJAKOVIĆ, DIKŠIĆ, DOMITROVIĆ, DOŠLIN, DRAKŠIĆ, DRVENKAR, DUGINA

ĐAKIĆ, ĐANIĆ, ĐERI, ĐIKETA, ĐURIŠEVIĆ, ĐURTAN

ERDELJI, EREŠINAC

FABČIĆ, FANTA, FARKAŠ, FEREŽA, FERIĆ, FIČKO, FILIPEC, FILIPOVIĆ, FRČIREP, FRIGAN, FRIŠČIĆ

GABARIĆ, GALAREC, GALOVIĆ, GALJER, GAŠPAREC, GAŠPAR, GELENĐER, GIBA, GIBIĆ, GLAVAK, GLUHAK, GOLUBIĆ, GOTZ, GRADIŠNJAK, GREGL, GREGURKOVIĆ, GREGURAŠ, GREGURČIĆ, GRGAČIĆ, GRABAR, GREGURIĆ, GRUDIĆ

HABEK, HABIJANEC, HALAPA, HALAVUK, HALUSEK, HAMPOVČAN, HASANOVIĆ, HARAMINAC, HEGEDUŠ, HEGEDUŠIĆ, HERCEG, HERCEZI, HERENT, HERLIĆ, HIRJANIĆ, HORVAT, HORVATIĆ, HORVATINOVIĆ, HREN, HUSINEC

IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVIĆ, IVČIĆ, IVEZA, IVKOVIĆ

JAKUPEC, JANEŠ, JANDRAŠIĆ, JANKOVIĆ, JANTOL, JELUŠIĆ, JUG, JURIĆ, JURIŠA, JURKAS

KAKŠA, KALČEVIĆ, KALENDARIĆ, KAPAN, KATRIĆ, KAROLI, KATULIĆ, KELIĆ, KELEMEN, KEREP, KRMIĆ, KIRINEC, KIRIN, KIŠ, KLAIĆ, KLINŽIĆ, KOČURKO, KOKOT, KOLARIĆ, KOLOŠ, KOLAR, KOPRECKI, KORPARIĆ, KORPADI, KOROŠEC, KOS, KOSTADINOVIĆ, KOVAČIĆ, KOVAČ, KOŠARIĆ, KOVAČEVIĆ, KOŽAR, KOŽARIĆ, KRAJAČ, KRAJAČIĆ, KRANJEC, KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJAK, KROLEC, KUKAVICA, KUŠT, KURETI, KUZMAN

LANDI, LAŠIĆ, LAŽANSKI, LONČARIĆ, LOVREKOVIĆ, LOVRENČEC, LOVRIN, LUKAČIĆ

MAĐAR, MAĐERIC, MAGDIĆ, MAJDAK, MAJUREC, MAJN, MAJSTOR, MAKAR, MAKVIĆ, MALČEC, MARKOVIĆ, MARTINEZ, MATOLEK, MEDIĆ, MEĐUREČAN, MESARIĆ, METELKO, MIHOKOVIĆ, MIKŠA, MIKŠIĆ, MIHALIĆ, MIHALJEVIĆ, MILOŠ, MLINAR, MRAK

NAĐ, NEMEŠ, NEMET, NOTHIG, NIKŠIĆ, NOVAK, NOVAKOVIĆ, NOVOSEL, NOVOGRADEC

OBERAN, OPAČIĆ, ORAČ, ORHIĆ, ORŠOŠ, OSMANOVIĆ

PALAIĆ, PALKO, PANDURIĆ, PANKASZ, PAŠA, PAVLIĆ, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERIĆ, PERKO, PETAK, PETRIĆ, PETROVIĆ, PETRUŠIĆ, PINTAR, PLEŠKO, POJED, POSAVEC, PREDRAGOVIĆ, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHIĆ, PROVIĆ, PUŠKAŠ

RADELIĆ, RADIĆ, RAKIJAŠIĆ, RAKITNIČAN, RAUH, REHM, RENDULIĆ, RENGEL, REP, REŠETAR, RUPIĆ, RUSAN

SABO, SABOLI, SABOLIĆ, SAČKO, SAIĆ, SALATIĆ, SARAJA, SCHLESINGER, SEGOVIĆ, SESVEČAN, SILADIĆ, SKEC, SMILJANIĆ, SMRČEK, SOMLJAČAN, SONDI, STANOJEVIĆ, STEISKAL, SOBOTA, SUČIĆ

ŠABARIĆ, ŠAJATOVIĆ, ŠANTEK, ŠANDROVČAN, ŠANTEKOVIĆ, ŠANTIĆ, ŠEGOVIĆ, ŠEGREGUR, ŠELIMBER, ŠEMOVČAN, ŠIMUNOVIĆ, ŠIROKI, ŠKRINJAR, ŠOHINGER, ŠOSTARIC, ŠPANIĆ, ŠPEGELJ, ŠPIRANEC, ŠTUKAR, ŠVARBA, ŠVARBIĆ

TAKAČ, TAMBOLAŠ, TARI, TIŠLJAR, TIŠ-LJAREC, TKALČEC, TOMETIĆ, TONKOVIĆ, TOPOLOVČAN, TOTH, TUDIĆ, TURNAŠIČAN

UGRINOVIĆ, VARGA, VARGOVIĆ, WEBER, VEDRIŠ, VELIČAN, VERŠEC, VIDA, VINKOVIĆ, VITKOVIĆ, VLAŠIĆ, VLAŠIČEK, VRANEK, VUGRINOVIĆ,VUKŠIĆ, VUNAK

ZDELIČAN, ZELENBRZ, ZMIJANOVIĆ, ZVONAR, ZVONAREK, ŽILINSKI, ŽIVKO, ŽUNAC, ŽUNIĆ

• Pregled - po abecedi


Pregled rodoslovlja - izbor!






































*********************************


Međurečan - Pitomača

Danas je dosta teško detaljnije govoriti o obiteljima i prezimenima ljudi koji su živjeli ili žive u Pitomači i okolici. Uzrok tome pronači ćemo u nedostatku izvora, koji su tokom vremena nestali ili bili zagubljeni, te u općem gospodarskom, kulturnom i geopolitičkom smještaju samog mjesta - iz čega su proizlazile razne emigracije i imigracije. Tako je stvoren konglomerat gotovo na svim područjima ljudske djelatnosti. Stoga je dosta teško pratiti podrijetlo i razvoj gotovo svake pitomačke obitelji, pogotovo kada to želimo izvesti u što kraćim crtama..

Ali to se ipak ne odnosi na apsolutno sve obitelji, no na pojedina povijesna razdoblja da - imajući u vidu egzistiranje Pitomače kao naselja na današnjem mjestu od oko 1700. godine, odnosno 1710. godine, kada se ovo naselje po istjerivanju Turaka obnavlja i već iste godine mještani osnivaju vlastitu župu.

Spomenimo da je na ovom mjestu u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - "Bakwa" - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja 17. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.

Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida (Liber baptisatorum 1717-1732. i umrlih od 1728.-) iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje.

Osnova za ovakovo istraživanje svakako su matične knjige pitomačke župe, te "Status animarum", koji se vodi isključivo po prezimenima određene obitelji (od 1880-ih godina). Međutim tu su i razni drugi izvori, kao razni pravni ili sudski spisi, te vojni ili gospodarstveni. Na žalost svih tih i drugih izvora je sačuvano danas relativno malo, pa se ćesto moramo oslanjati i na razne predaje i sjećanja.

Što se tiće prezimena Međurečan ono se pojavljuje u Pitomači već 1720-ih godina. Nalazimo ga u prvim matičnim knjigama, međutim na tom mjestu spomenute osobe ne možemo konkretno staviti u vezu sa nama interesantnom lozom.

Podrijetlo prezimena Međurečan i rasprostranjenost

Prezime Međurečan jedno je od niza prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za stanovito geografsko područje, odnosno neko mjesto ili naselje. Među hrvatskim prezimenima imamo mnoštvo prezimena koja govore "da je netko porijeklom od...", odnosno "iz..." itd. Ono svakako upućuje na onoga koji je doselio sa nekog području negdje drugdje. Ono govori da nosioc tog prezimena ima podrijetlo sa nekog područja koje se nalazi između dvije ili više rijeka. U ovom slučaju predmijeva se prostor između Save i Drave ili Drave i Mure, odnosno to se može odnositi i na neke manje rijeke, čak i potoke. Svakako je važno reči da je mjesto gdje se ovo prezime pojavljuje mjesto gdje se stanoviti predak doselio bez posebne identifikacije, pa je stoga nazvan tako "jer je došao iz nekog međurečja" (prostora između dvije rijeke). O kojim se rijekama konkretno radi ne možemo ustanoviti (jer je pojam općenit), no možemo reći da se radi o vrlo rijetkom prezimenu na ovim prostorima i da je identifikacija izvršena tek po migraciji u Pitomaču. Možemo dodati i činjenicu da stanoviti X do dolaska u Pitomaču nije nosio ovo prezime, odnosno nije ga uopće imao (?). Ovo nije jedinstveni slučaj, a što možemo potkrijepiti postojanjem niza prezimena koja su nekada nastala upravo na navedeni način. Na primjer spomenimo prezimena Koprivničanec, Križevčan, Šandrovčan, Rakitničan, Mađeric, Šemovčan i dr. koja se spominju u Pitomači prvih desetljeća obnove Pitomače (početak 18. st.), a koja su sigurno identificirana tom zgodom isključivo u Pitomači. Odnosno stanoviti su došli iz Šandrovca, odnosno, Šemovca, Križevaca i td. Zanimljivo je navesti i prezime Pitomačan, koje je nastalo seobom nekog iz Pitomače na drugo mjesto. Prema popisu stanovništva iz 1971. godine najveći broj Međurečana je zabilježen u Podravini, od čega je najvjerojatnije šira populacija i pitomačkog porijekla. O tome danas ne možemo preciznije govoriti.

Obitelj Međurečan u Pitomači

Kada je i otkuda došla prva obitelj Međurečan u Pitomaču, ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Možemo konstatirati da se radi o obitelji koja je među prvima obnovila od Turaka razrušenu Pitomaču, odnosno Pitomce. Međurečani nose svoj matični kućni broj 45 što samo po sebi govori koji su po redu (otprilike) nastanili Pitomaču.

Kako je ovo područje u 18. stoljeću, pa sve do 1870-ih bilo u sastavu Vojne krajine, njezini su stanovnici, odnosno krajišnici - graničari imali veće pogodnosti od stanovnika (uglavnom kmetova i inquilina) susjednog područja prema Virovitici gdje su bila vlastelinstva, npr. sa Pitomačom, odnosno Sedlaricom graničilo je Bukovačko vlastelinstvo (npr. Turnašica je bila u sastavu vlastelinstva, a Sedlarica nije). Krajišnik je dobivao stanovitu količinu zemlje u tzv. "leno", a za uzvrat je u dobi od 18 do 65 godina starosti služio cara kao vojnik i morao se boriti širom Austro-ugarske monarhije. U to doba krajišnik je sa familijom živio u zadrugama, pa je stoga broj članova obitelji ponekad bio vrlo velik. Jer, kako se tko ženio i rodio djecu svi su oni ostajali u istoj kući i na istom kućnom broju. Ovo govorim stoga da bude slika jasnija kada dođe do cijepanja kućnih zadruga i stvaranja novih kućnih brojeva, kada je neki od članova dobio dio zemlje, oruđa i mertuća i osnovao novu obitelj, izgradio novu kuću i dobio novi kućni broj. Upravo je stoga u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do zbrke kod pračenja rodoslovlja na području nekadašnje Vojne krajine, prema tome i Pitomače. Npr. prvi sa određenim prezimenom koji je doselio u Pitomaču, dobio zemlju, izgradio kuću i formirao obiteljsku zajednicu bio je npr. 60 po redu (tj. bila mu je kuća, tj. bio je kućedomaćin 60 u mjestu) pa je dobio kućni broj 60. Kada se netko iz iste obitelji nakon 30 godina, na primjer, odselio iz iste kuće i osnovao novu zajednicu, te napravio kuću, dali na zemljištu njegovog oca ili na zemljištu oca supruge negdje na drugom mjestu u Pitomači, tada je već u međuvremenu bilo izgrađeno 100 drugih kuća i osnovano 100 novih domaćinstava, pa je ista nosila broj 160, pa se često znalo dogoditi da je kućni broj npr. 18 susjed kući koja nosi broj 390 ili koji drugi. Situacija se mijenja u vrijeme poslije 1900. godine kada ulice postepeno dobivaju nazive, međutim stvar se nije razjasnila sve do poslije 1920.-ih godina, kada su ulice definirane poimence i svaka tada postojeća kuća dobila novi broj.

Međurečanova kućna zadruga se počela raspadati već 1850-ih godina. Osnova diobe dogodila se nešto poslije 1873. godine ili koju godinu kasnije (ovisno o članovima koji su se ženili). Stoga ćemo ovu priču započeti sa 3 brata, Rokom (r.1836.), Antunom (r. 1840.) i Vidom (r. 1835.) koji su bili djeca Ivana Međurečana rođenog 1816. godine. Spomenimo da znamo i ime njegovog oca Stjepana rođ. 1797. godine. Sve one osobe koje se spominju ranijih godina teško se mogu staviti u jasnu obiteljsku vezu budući da se tek od 1790-ih godina počinju pisati u svim maticama kućni brojevi, dok se ono relativno slabo i spominje.

Navedena braća nisu imala sestre. Najstariji Vid imao je dvoje djece, Ivana (r.1873.) i Jelu (r.1876.). Jela se udaje u Pitomaču (kbr. 147) za Ivana Barčana sina Stjepana, dok se Ivanova loza zatrgla budući da se on oženio za Milku r. Turzan od koje se nešto nakon vjenčanja rastavio a njihov sin Pavao (Andrija) prešao na pravoslavlje nakon čega ga je zakonita supruga Marija r. Ružić napustila i nisu imali potomaka. Drugi brat Antun imao je 3 sina: Lovru (r. 1875.), Luku (r. 1868.) i Miju (r. 1872.) - vidi u nastavku "Status animarum". Treći brat Rok imao je sina Ivana (r. 1861.) i Matu (r. 1877.) što je ujedno i djeda Ivana i Angeline Međurečan. Navedeni Mato u braku sa Marijom r. Paša imao je između petero djece i sina Luku koji je pak u braku sa Marijom r. Pecek iz Pitomače imao navedenog Ivana i Angelinu. Navedimo podatak da je početkom 19. stoljeća u Pitomači bilo cca 8 pripadnika ove obitelji, dok se nakon sredine istog stoljeća taj broj povećao na gotovo30-ak.


"Status animarum" obitelji Međurečan


(kbr.302 Rok Međurečan)

A. Rok *12/8. 1836. vj.22/11 1854.+9/10 1919.

A. Jela r. Paša *2/4 1838. vj.22/11 1854. +26/12 1919.

B a)Ivan *20/5 1861.vj.22/11 1882.+2/4 1948.

B1 Bara r.Pecek *5/10 1862.vj.22/11 1882. +17/5 1899.

C a)Mato *11/7 1877.vj.26/11 1902. kbr.678.

C Marija r. Paša *22/3 1885.vj.26/11 1902.

D b1)Ivan *20/8 1883.vj.27/11 1907.

Eb1) Martin *12/11 1884.vj.23/11 1910. na broju 388.

b1)Marija *5/9 1886. +31/1 1905.

b1)Magda *19/5 1892.vj.23/11 1910. za Tomu Halavuk u Pitomači kbr.704.

b1)Ana *24/6 1895.+22/5 1898.

B2 Dora Halusek r. Ceribaša *28/11 1874.vj.11/2 1900.+29/2 1934. (2. žena B Ivan )

b2)Veronika *28/1 1901. +23/1 1903.

b2)Roza *27/7 1903. +29/7 1903

c)Ignacij *1/2 1904.

b2)Luka *13/10 1904.+28/2 1905.

F c)Ilija *11/7 1906. vj.12/11 1929.

D Roza r. Friščić *21/8 1890.

c)Ana *2/8 1908.

b2)Jela *13/8 1908.+31/1.1924.

d)Andrija *17/11 1908. +23/1 1909.

b) Mara Halusek kći Dore *1898. +7/2 1919.

d)Stjepan *17/5 1910.

E Lucija r.Katrić *13/12 1893. vj.23/11 1910.

G b2)Marko *25/4 1911. vj.12/11 1930.

c)Dorica *31/7 1911.

d)Marta *23/2 1914. +17/11 1916.

b2)Ivka *5/3 1914. vj.16/11 1931. u Pitomači kbr. 512.

c)Luka *15/10 1914.

d)Marta *4/3 1919. +3/5 1921.

F Jela Prović *17/4 1913. vj.12/11 1929.

G Jela r. Šelimber *21/3 1913. vj.12/11 1930.

g)Matej *21/7 1932.

g)Pavao *8/1 1935. +7/4 1935.

g)Marica *19/11 1936.

g)Pavao *11/1 1941.


(kbr.345 Antun Međurečan)

A. Antun *9/6 1840.vj.15/11 1857. +15/7 1899.

A. Marija r. Gregurković 11/6 1840. +26/6 1908.

B a)Lovro *1/8 1875. +26/9 1942.

B Ana r. Široki *22/3 1880. vj.9/11 1898. +26/2 1958.

b)Andrija *30/11 1899. +17/12 1906.

b)Marta *22/7 1901. +24/12 1906.

b)Jela *10/3 1903. vj.10/11 1920. sa Franjom Sesvećan

C b)Šimun *12/10 1904. vj.14/11 1926.

b) Andrija *2/2 1907. vj.15/10 1928.na br. 607.

b)Katarina *5/11 1908. vj.18/11 1929.

E b)Ivan *4/7 1910. vj.18/11 1936.

D b)Gjuro *30/3 1913. vj.13/11 1935.

b)Marija *21/3 1915. vj.8/1 1934.

b)Antun 12/10 1917.+31/10 1917.

F b)Ignac *1/2 1919.vj.23/11 1942.

C Sofija r. Barčan *20/3 1906. vj.14/11 1926.

c)Jelka *15/8 1927. vj.20/5 1944. za Ivana Pensinger

iz Osijeka, u Zagrebu

c)Matija *1/9 1929.

c)Franjo *23/7 1931.

D Kata r. Jakupec *7/11 1919.vj.13/11 1935.

d)Petar *25/9 1936.

E Jela Lovrenčak *22/5 1919. vj.18/11 1936.

e)Katarina *2/1 1938.

e)Bernarda *22/8 1939.

F Ana Begović *27/2 1922. vj.23/11 1942.

e)Vjekoslav*3/7 1943

f)Marija *24/9 1943.

f)Slavica *12/6 1947.

e)Marija *27/1 1948. +30/7 1948.

f)Mato *5/9 1948.+9/3 1949.


(kbr.427 Mijo Međurečan)

A.Mijo sin Antuna *18/9 1872.vj.21/2 1894.(1942)

A.Bara r. Švarbić *25/11 1876.vj.21/2 1894. +12/4 1942.

B a)Ivan *27/4 1897. vj. 25/111918.

a)Dora *31/1 1900. +6/10 1903.

C a)Milan *22/8 1905. vj.19/11 1928.

a)Sofija *8/5 1908. vj. 16/11 1925. sa Rudolfom Lukačić

a)Dora *5/2 1911 vj.13/11 199.

B Jelka r. Badanjek *23/3 1900. vj.25/11 1918. +1963.

b)Stjepan *25/8 1919. +1/9 1919.

D b)Ana 29/6 1922. vj.17/1 1937.

b)Marija *6/9 1926. vj13/11 1946. sa Milan Lukačić br. 54.

C Bara r. Filjak *22/4 1910. vj.19/11 1928.

D Antun Kovačić *13/1 1913. vj.17/11 1937. ?) Josip *3/3 1939.

A2. Bara Maresić *21/1 1883. vj.29/6 1942. +26/6 1949. ?) Ivan *24/8 1942.


(kbr.772 Luka Međurečan) odselio se u Pivnicu 1909.

A. Luka sin Antuna *18/10 1868. vj.14/2 1888.-1. puta.

A. Jela r. Kovačić *9/2 1870. vj.19/11 1890.

a)Kata *20/4 1894. +3/7 1894.

a)Stjepan* 16/10 1897.

a)Martin* 17/10 1899.

a)Valent . *11/2 1901.

a)Ilija* 9/7 1902. +4/12 1906.

a)Josip* 15/7 1904. +5/11 1906

a)Tomo *31/8 1905.


(kbr.678 Mato Međurečan)

A.Mato *11/7 1877. vj.26/11 1907.+31/9 1953.

A.Marija r. Paša *22/3 1885.vj.26/11 1907. +21/4 1957.

a)Ignacij *1/2 1904.

Ba)Ilija *11/7 1906. vj.12/11 1929. (- sjekao moje akacije)

a)Ana *2/8 1908. vj.28/5 1928. sa Ivanom Balaban

a)Dora *31/7 1911. vj.18/11 1933.sa Josipom Bedeković

+7/1 1946.

Ca) Luka *15/10 1914. vj.17/1 1938.

Da) Miško *18/9 1919.vj.9/1 1946.

a)Slava *10/4 1922. +19/4 1922.

a)Sofija *9/5 1925. +18/2 1927.

B. Jela Prović *17/4 1913.vj.12/11 1929.

b)Đuro *5/9 1930.

b)Lucija* 11/12 1934. +3/12 1945.

b)Stjepan *30/9 1936.

C. Marija Pecek*21/1 1921. vj.17/1 1938.

c)Ivan *15/11 1938.

c)Angjelina*3/4 1941.

D. Terezija Smrček *18/9 1924. vj.9/1 1946.

d)Slavica *13/10 1946.

b)Ivo *7/5 1947.

d)Milan *26/9 1947.

d)Petar *5/8 1956.


(Nova zajednica)

A Ivan Međurečan.......................................

A.................................................................

a)

a)

itd.



_________________________________________________

(Način kako se ispunjava "Status animarum")

Izvori:

- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum") tom za god.(12. 10.) 1912-1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).

- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-1921., tom 1922-1928., tom 1929-1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.

- Matične knjige vjenčanih i rođenih 1717-1732. u župnom uredu u Pitomači.

- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.

- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.

- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - Državni arhiv u Bjelovaru)

- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).

- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) - Državni arhiv u Bjelovaru.

- Protokol kan. viz. 94/VI str. 1 i dalje HDA u Zagrebu (1733.)

- "Status animarum" tom 1-5 (u Župnom uredu u Pitomači) kbr. od 1 na dalje.

- B. Begović: "Tri stoljeća Pitomače", Pitomača 1985.

- B. Begović: "Pitomača", Pitomača 1995.

- B. Begović: "Pitomačka dobrodošlica", Pitomača 1999.

- P. Cvekan: "Od Kopačevca do Pitomače", Pitomača 1978.

- Matične knjige krštenih ("Liber baptisatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)

- P. Šimunović: "Hrvatska prezimena", Zagreb 1995.

- "Povijest Vrane", Zadar 1971.

- S. Krivošić: "Virje 2" - Iz demografske povijesti đurđevačke regimente, Podravski zbornik, Koprivnica 1987.

- Leksik prezimena RH, Zagreb 1976. (prema popisu 1971.)

(Sve matice odnose se na župu Pitomača)