• Pregled - po abecedi

Pregled rodoslovlja - izbor!

*********************************

Međurečan - Pitomača

Danas je dosta teško detaljnije govoriti o obiteljima i prezimenima ljudi koji su živjeli ili žive u Pitomači i okolici. Uzrok tome pronači ćemo u nedostatku izvora, koji su tokom vremena nestali ili bili zagubljeni, te u općem gospodarskom, kulturnom i geopolitičkom smještaju samog mjesta - iz čega su proizlazile razne emigracije i imigracije. Tako je stvoren konglomerat gotovo na svim područjima ljudske djelatnosti. Stoga je dosta teško pratiti podrijetlo i razvoj gotovo svake pitomačke obitelji, pogotovo kada to želimo izvesti u što kraćim crtama..

Ali to se ipak ne odnosi na apsolutno sve obitelji, no na pojedina povijesna razdoblja da - imajući u vidu egzistiranje Pitomače kao naselja na današnjem mjestu od oko 1700. godine, odnosno 1710. godine, kada se ovo naselje po istjerivanju Turaka obnavlja i već iste godine mještani osnivaju vlastitu župu.

Spomenimo da je na ovom mjestu u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo naselje ("pago"-selo) "Pytomczy" (zapadni dio dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - "Bakwa" - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja 17. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.

Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida (Liber baptisatorum 1717-1732. i umrlih od 1728.-) iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje.

Osnova za ovakovo istraživanje svakako su matične knjige pitomačke župe, te "Status animarum", koji se vodi isključivo po prezimenima određene obitelji (od 1880-ih godina). Međutim tu su i razni drugi izvori, kao razni pravni ili sudski spisi, te vojni ili gospodarstveni. Na žalost svih tih i drugih izvora je sačuvano danas relativno malo, pa se ćesto moramo oslanjati i na razne predaje i sjećanja.

Što se tiće prezimena Međurečan ono se pojavljuje u Pitomači već 1720-ih godina. Nalazimo ga u prvim matičnim knjigama, međutim na tom mjestu spomenute osobe ne možemo konkretno staviti u vezu sa nama interesantnom lozom.

Podrijetlo prezimena Međurečan i rasprostranjenost

Prezime Međurečan jedno je od niza prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za stanovito geografsko područje, odnosno neko mjesto ili naselje. Među hrvatskim prezimenima imamo mnoštvo prezimena koja govore "da je netko porijeklom od...", odnosno "iz..." itd. Ono svakako upućuje na onoga koji je doselio sa nekog području negdje drugdje. Ono govori da nosioc tog prezimena ima podrijetlo sa nekog područja koje se nalazi između dvije ili više rijeka. U ovom slučaju predmijeva se prostor između Save i Drave ili Drave i Mure, odnosno to se može odnositi i na neke manje rijeke, čak i potoke. Svakako je važno reči da je mjesto gdje se ovo prezime pojavljuje mjesto gdje se stanoviti predak doselio bez posebne identifikacije, pa je stoga nazvan tako "jer je došao iz nekog međurečja" (prostora između dvije rijeke). O kojim se rijekama konkretno radi ne možemo ustanoviti (jer je pojam općenit), no možemo reći da se radi o vrlo rijetkom prezimenu na ovim prostorima i da je identifikacija izvršena tek po migraciji u Pitomaču. Možemo dodati i činjenicu da stanoviti X do dolaska u Pitomaču nije nosio ovo prezime, odnosno nije ga uopće imao (?). Ovo nije jedinstveni slučaj, a što možemo potkrijepiti postojanjem niza prezimena koja su nekada nastala upravo na navedeni način. Na primjer spomenimo prezimena Koprivničanec, Križevčan, Šandrovčan, Rakitničan, Mađeric, Šemovčan i dr. koja se spominju u Pitomači prvih desetljeća obnove Pitomače (početak 18. st.), a koja su sigurno identificirana tom zgodom isključivo u Pitomači. Odnosno stanoviti su došli iz Šandrovca, odnosno, Šemovca, Križevaca i td. Zanimljivo je navesti i prezime Pitomačan, koje je nastalo seobom nekog iz Pitomače na drugo mjesto. Prema popisu stanovništva iz 1971. godine najveći broj Međurečana je zabilježen u Podravini, od čega je najvjerojatnije šira populacija i pitomačkog porijekla. O tome danas ne možemo preciznije govoriti.

Obitelj Međurečan u Pitomači

Kada je i otkuda došla prva obitelj Međurečan u Pitomaču, ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Možemo konstatirati da se radi o obitelji koja je među prvima obnovila od Turaka razrušenu Pitomaču, odnosno Pitomce. Međurečani nose svoj matični kućni broj 45 što samo po sebi govori koji su po redu (otprilike) nastanili Pitomaču.

Kako je ovo područje u 18. stoljeću, pa sve do 1870-ih bilo u sastavu Vojne krajine, njezini su stanovnici, odnosno krajišnici - graničari imali veće pogodnosti od stanovnika (uglavnom kmetova i inquilina) susjednog područja prema Virovitici gdje su bila vlastelinstva, npr. sa Pitomačom, odnosno Sedlaricom graničilo je Bukovačko vlastelinstvo (npr. Turnašica je bila u sastavu vlastelinstva, a Sedlarica nije). Krajišnik je dobivao stanovitu količinu zemlje u tzv. "leno", a za uzvrat je u dobi od 18 do 65 godina starosti služio cara kao vojnik i morao se boriti širom Austro-ugarske monarhije. U to doba krajišnik je sa familijom živio u zadrugama, pa je stoga broj članova obitelji ponekad bio vrlo velik. Jer, kako se tko ženio i rodio djecu svi su oni ostajali u istoj kući i na istom kućnom broju. Ovo govorim stoga da bude slika jasnija kada dođe do cijepanja kućnih zadruga i stvaranja novih kućnih brojeva, kada je neki od članova dobio dio zemlje, oruđa i mertuća i osnovao novu obitelj, izgradio novu kuću i dobio novi kućni broj. Upravo je stoga u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do zbrke kod pračenja rodoslovlja na području nekadašnje Vojne krajine, prema tome i Pitomače. Npr. prvi sa određenim prezimenom koji je doselio u Pitomaču, dobio zemlju, izgradio kuću i formirao obiteljsku zajednicu bio je npr. 60 po redu (tj. bila mu je kuća, tj. bio je kućedomaćin 60 u mjestu) pa je dobio kućni broj 60. Kada se netko iz iste obitelji nakon 30 godina, na primjer, odselio iz iste kuće i osnovao novu zajednicu, te napravio kuću, dali na zemljištu njegovog oca ili na zemljištu oca supruge negdje na drugom mjestu u Pitomači, tada je već u međuvremenu bilo izgrađeno 100 drugih kuća i osnovano 100 novih domaćinstava, pa je ista nosila broj 160, pa se često znalo dogoditi da je kućni broj npr. 18 susjed kući koja nosi broj 390 ili koji drugi. Situacija se mijenja u vrijeme poslije 1900. godine kada ulice postepeno dobivaju nazive, međutim stvar se nije razjasnila sve do poslije 1920.-ih godina, kada su ulice definirane poimence i svaka tada postojeća kuća dobila novi broj.

Međurečanova kućna zadruga se počela raspadati već 1850-ih godina. Osnova diobe dogodila se nešto poslije 1873. godine ili koju godinu kasnije (ovisno o članovima koji su se ženili). Stoga ćemo ovu priču započeti sa 3 brata, Rokom (r.1836.), Antunom (r. 1840.) i Vidom (r. 1835.) koji su bili djeca Ivana Međurečana rođenog 1816. godine. Spomenimo da znamo i ime njegovog oca Stjepana rođ. 1797. godine. Sve one osobe koje se spominju ranijih godina teško se mogu staviti u jasnu obiteljsku vezu budući da se tek od 1790-ih godina počinju pisati u svim maticama kućni brojevi, dok se ono relativno slabo i spominje.

Navedena braća nisu imala sestre. Najstariji Vid imao je dvoje djece, Ivana (r.1873.) i Jelu (r.1876.). Jela se udaje u Pitomaču (kbr. 147) za Ivana Barčana sina Stjepana, dok se Ivanova loza zatrgla budući da se on oženio za Milku r. Turzan od koje se nešto nakon vjenčanja rastavio a njihov sin Pavao (Andrija) prešao na pravoslavlje nakon čega ga je zakonita supruga Marija r. Ružić napustila i nisu imali potomaka. Drugi brat Antun imao je 3 sina: Lovru (r. 1875.), Luku (r. 1868.) i Miju (r. 1872.) - vidi u nastavku "Status animarum". Treći brat Rok imao je sina Ivana (r. 1861.) i Matu (r. 1877.) što je ujedno i djeda Ivana i Angeline Međurečan. Navedeni Mato u braku sa Marijom r. Paša imao je između petero djece i sina Luku koji je pak u braku sa Marijom r. Pecek iz Pitomače imao navedenog Ivana i Angelinu. Navedimo podatak da je početkom 19. stoljeća u Pitomači bilo cca 8 pripadnika ove obitelji, dok se nakon sredine istog stoljeća taj broj povećao na gotovo30-ak.

"Status animarum" obitelji Međurečan

(kbr.302 Rok Međurečan)

A. Rok *12/8. 1836. vj.22/11 1854.+9/10 1919.

A. Jela r. Paša *2/4 1838. vj.22/11 1854. +26/12 1919.

B a)Ivan *20/5 1861.vj.22/11 1882.+2/4 1948.

B1 Bara r.Pecek *5/10 1862.vj.22/11 1882. +17/5 1899.

C a)Mato *11/7 1877.vj.26/11 1902. kbr.678.

C Marija r. Paša *22/3 1885.vj.26/11 1902.

D b1)Ivan *20/8 1883.vj.27/11 1907.

Eb1) Martin *12/11 1884.vj.23/11 1910. na broju 388.

b1)Marija *5/9 1886. +31/1 1905.

b1)Magda *19/5 1892.vj.23/11 1910. za Tomu Halavuk u Pitomači kbr.704.

b1)Ana *24/6 1895.+22/5 1898.

B2 Dora Halusek r. Ceribaša *28/11 1874.vj.11/2 1900.+29/2 1934. (2. žena B Ivan )

b2)Veronika *28/1 1901. +23/1 1903.

b2)Roza *27/7 1903. +29/7 1903

c)Ignacij *1/2 1904.

b2)Luka *13/10 1904.+28/2 1905.

F c)Ilija *11/7 1906. vj.12/11 1929.

D Roza r. Friščić *21/8 1890.

c)Ana *2/8 1908.

b2)Jela *13/8 1908.+31/1.1924.

d)Andrija *17/11 1908. +23/1 1909.

b) Mara Halusek kći Dore *1898. +7/2 1919.

d)Stjepan *17/5 1910.

E Lucija r.Katrić *13/12 1893. vj.23/11 1910.

G b2)Marko *25/4 1911. vj.12/11 1930.

c)Dorica *31/7 1911.

d)Marta *23/2 1914. +17/11 1916.

b2)Ivka *5/3 1914. vj.16/11 1931. u Pitomači kbr. 512.

c)Luka *15/10 1914.

d)Marta *4/3 1919. +3/5 1921.

F Jela Prović *17/4 1913. vj.12/11 1929.

G Jela r. Šelimber *21/3 1913. vj.12/11 1930.

g)Matej *21/7 1932.

g)Pavao *8/1 1935. +7/4 1935.

g)Marica *19/11 1936.

g)Pavao *11/1 1941.

(kbr.345 Antun Međurečan)

A. Antun *9/6 1840.vj.15/11 1857. +15/7 1899.

A. Marija r. Gregurković 11/6 1840. +26/6 1908.

B a)Lovro *1/8 1875. +26/9 1942.

B Ana r. Široki *22/3 1880. vj.9/11 1898. +26/2 1958.

b)Andrija *30/11 1899. +17/12 1906.

b)Marta *22/7 1901. +24/12 1906.

b)Jela *10/3 1903. vj.10/11 1920. sa Franjom Sesvećan

C b)Šimun *12/10 1904. vj.14/11 1926.

b) Andrija *2/2 1907. vj.15/10 1928.na br. 607.

b)Katarina *5/11 1908. vj.18/11 1929.

E b)Ivan *4/7 1910. vj.18/11 1936.

D b)Gjuro *30/3 1913. vj.13/11 1935.

b)Marija *21/3 1915. vj.8/1 1934.

b)Antun 12/10 1917.+31/10 1917.

F b)Ignac *1/2 1919.vj.23/11 1942.

C Sofija r. Barčan *20/3 1906. vj.14/11 1926.

c)Jelka *15/8 1927. vj.20/5 1944. za Ivana Pensinger

iz Osijeka, u Zagrebu

c)Matija *1/9 1929.

c)Franjo *23/7 1931.

D Kata r. Jakupec *7/11 1919.vj.13/11 1935.

d)Petar *25/9 1936.

E Jela Lovrenčak *22/5 1919. vj.18/11 1936.

e)Katarina *2/1 1938.

e)Bernarda *22/8 1939.

F Ana Begović *27/2 1922. vj.23/11 1942.

e)Vjekoslav*3/7 1943

f)Marija *24/9 1943.

f)Slavica *12/6 1947.

e)Marija *27/1 1948. +30/7 1948.

f)Mato *5/9 1948.+9/3 1949.

(kbr.427 Mijo Međurečan)

A.Mijo sin Antuna *18/9 1872.vj.21/2 1894.(1942)

A.Bara r. Švarbić *25/11 1876.vj.21/2 1894. +12/4 1942.

B a)Ivan *27/4 1897. vj. 25/111918.

a)Dora *31/1 1900. +6/10 1903.

C a)Milan *22/8 1905. vj.19/11 1928.

a)Sofija *8/5 1908. vj. 16/11 1925. sa Rudolfom Lukačić

a)Dora *5/2 1911 vj.13/11 199.

B Jelka r. Badanjek *23/3 1900. vj.25/11 1918. +1963.

b)Stjepan *25/8 1919. +1/9 1919.

D b)Ana 29/6 1922. vj.17/1 1937.

b)Marija *6/9 1926. vj13/11 1946. sa Milan Lukačić br. 54.

C Bara r. Filjak *22/4 1910. vj.19/11 1928.

D Antun Kovačić *13/1 1913. vj.17/11 1937. ?) Josip *3/3 1939.

A2. Bara Maresić *21/1 1883. vj.29/6 1942. +26/6 1949. ?) Ivan *24/8 1942.

(kbr.772 Luka Međurečan) odselio se u Pivnicu 1909.

A. Luka sin Antuna *18/10 1868. vj.14/2 1888.-1. puta.

A. Jela r. Kovačić *9/2 1870. vj.19/11 1890.

a)Kata *20/4 1894. +3/7 1894.

a)Stjepan* 16/10 1897.

a)Martin* 17/10 1899.

a)Valent . *11/2 1901.

a)Ilija* 9/7 1902. +4/12 1906.

a)Josip* 15/7 1904. +5/11 1906

a)Tomo *31/8 1905.

(kbr.678 Mato Međurečan)

A.Mato *11/7 1877. vj.26/11 1907.+31/9 1953.

A.Marija r. Paša *22/3 1885.vj.26/11 1907. +21/4 1957.

a)Ignacij *1/2 1904.

Ba)Ilija *11/7 1906. vj.12/11 1929. (- sjekao moje akacije)

a)Ana *2/8 1908. vj.28/5 1928. sa Ivanom Balaban

a)Dora *31/7 1911. vj.18/11 1933.sa Josipom Bedeković

+7/1 1946.

Ca) Luka *15/10 1914. vj.17/1 1938.

Da) Miško *18/9 1919.vj.9/1 1946.

a)Slava *10/4 1922. +19/4 1922.

a)Sofija *9/5 1925. +18/2 1927.

B. Jela Prović *17/4 1913.vj.12/11 1929.

b)Đuro *5/9 1930.

b)Lucija* 11/12 1934. +3/12 1945.

b)Stjepan *30/9 1936.

C. Marija Pecek*21/1 1921. vj.17/1 1938.

c)Ivan *15/11 1938.

c)Angjelina*3/4 1941.

D. Terezija Smrček *18/9 1924. vj.9/1 1946.

d)Slavica *13/10 1946.

b)Ivo *7/5 1947.

d)Milan *26/9 1947.

d)Petar *5/8 1956.

(Nova zajednica)

A Ivan Međurečan.......................................

A.................................................................

a)

a)

itd.

_________________________________________________

(Način kako se ispunjava "Status animarum")

Izvori:

- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum") tom za god.(12. 10.) 1912-1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).

- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910-1921., tom 1922-1928., tom 1929-1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945-1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.

- Matične knjige vjenčanih i rođenih 1717-1732. u župnom uredu u Pitomači.

- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.-1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.

- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).

- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.

- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - Državni arhiv u Bjelovaru)

- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).

- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) - Državni arhiv u Bjelovaru.

- Protokol kan. viz. 94/VI str. 1 i dalje HDA u Zagrebu (1733.)

- "Status animarum" tom 1-5 (u Župnom uredu u Pitomači) kbr. od 1 na dalje.

- B. Begović: "Tri stoljeća Pitomače", Pitomača 1985.

- B. Begović: "Pitomača", Pitomača 1995.

- B. Begović: "Pitomačka dobrodošlica", Pitomača 1999.

- P. Cvekan: "Od Kopačevca do Pitomače", Pitomača 1978.

- Matične knjige krštenih ("Liber baptisatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)

- P. Šimunović: "Hrvatska prezimena", Zagreb 1995.

- "Povijest Vrane", Zadar 1971.

- S. Krivošić: "Virje 2" - Iz demografske povijesti đurđevačke regimente, Podravski zbornik, Koprivnica 1987.

- Leksik prezimena RH, Zagreb 1976. (prema popisu 1971.)

(Sve matice odnose se na župu Pitomača)