• Pregled - osnova Status animarum

Želimo li detaljnije obraditi podrijetlo i rodoslovne veze pitomačkih obitelji onda ćemo se susresti sa nizom problema, kao i u brojnim drugim sličnim mjestima širom Hrvatske. Uzrok tome su kao prvo brojne migracije tijekom cijele tristogodišnje povijesti Pitomače i okolnih mjesta, zatim lošeg vođenja matičnih knjiga prvenstveno u 18. stoljeću, kao i niza drugih razloga.
Ako bi prikaz svih obitelji i njihovih rodoslovlja željeli izvesti sasvim detaljno onda bi to bio vrlo naporan i opsežan posao, a gotovo i neizvodiv. Pojavilo se kod ovog prikaza nekoliko osnovnih problema. Da li prikazati obitelji po prezimenima ili po kućnim brojevima? Spomenimo odmah da su ulice u Pitomači (okolna mjesta još uvijek nemaju nazive ulica), tj. nazivi ulica uvedeni tek poslije 1900. godine, a službeno se koriste tek nakon 1940. godine. Do tada se Pitomača smatrala jednom velikom ulicom gdje su se brojevi dijelili u osnovi redoslijedom izgradnje stanovitog stam-benog objekta, neovisno o lokaciji gradnje.
Ako obitelji razvrstamo po prezimenima (abecedom ili sl.) tada ćemo se susresti sa problemom razgranatih brojnih loza iste obitelji unatrag čak već 170 godina. Ako pak krenemo po kućnim brojevima tada nastaje problem i zavrzlama jer je u drugoj polovici 19. stoljeća došlo do cijepanja krajiških kućnih zadruga, a danas je teško saznati točnu lokaciju nekog broja prije 100 ili više godina ( a mnogi ga danas više i ne pamte ni po predaji), pa je teško pratiti rodoslovlje stanovite obitelji koja nas interesira. Jer diobom kućnih zadruga nastaju novi i novi kućni brojevi, a koji se inaće u neke matične knjige upisuju nakon 1790-ih godina, a neke pak nakon 1800. godine.
Odlučili smo se ipak za prvu varijantu iz više razloga, ali sa rezervom, tj. izdvajanjem kućnih zadruga stanovitog prezimena u vrijeme njihovog cijepanja, ali vođenjem redoslijeda kućnih brojeva u doba kada su se već formirale loze stanovite obitelji i već odvojile od svoje matice. Npr. obitelj Begović prvih desetljeća 19. stoljeća već ima formiranih gotovo 10 loza koje se rijetko mogu staviti u rodoslovnu vezu jedna sa drugom i već su isto tako odvojene na raznim kućnim brojevima. Smatramo da je ovaj način jednostavniji za pračenje rodoslovlja određene obitelji.
Valja napomenuti i to da visina kućnog broja u mnogo slućajeva ne ovisi o starosti dotićne obitelji na tom kućnom broju. Naime upisivalo se u Matice i posebno "Status animarum" često i unatrag dvije generacije i više, tako da često ne možemo utvrditi starost određene obitelji na taj način. Spomenimo i to da su rasličiti doseljenici kupovali od ranije doseljenih mještana kuću ili mjesto gdje je bila kuća određenog broja npr. obitelj Brenner kupila je sredinom 19. st. prostor preko puta crkve gdje se nekada nalazila kuća br.2. Tako se oni od tog doba vode na tom kućnom broju i to je njima matični stambeni i rodoslovni broj, ali i nekoj drugoj obitelji čije prezime danas neznamo.
Stoga je početak pračenja povijesti pitomačkih obitelji najjasnije prikazati sistemom "Status animaruma" počev od početka 19.stoljeća, dopunjenog nekim podacima iz Matica i drugih dokumenata, odnosno od vremena već jasno formiranih obitelji. Dakle ovom se zgodom nečemo baviti lokacijama stanovitih prezimena, već čemo se orijentirati na rodoslovne veze.
Osnova za izradu rodoslovnih veza općenito u Pitomači je "Status animarum" koji je dijelomično sačuvan u 3 toma po kućnim brojevima. Za Pitomaču je to razvrstano od kbr.1 na dalje: tom 1 (od1-300), tom 2 (od 300-647) i tom 3 (od 648 na dalje). Inače sami rukopisi su vrlo oštećeni tako da se "Status animarum" mora dopunjavati iz matičnih knjiga koje su sačuvane gotovo u potpunosti počev od 1717. odnosno 1728. godine. Sačuvane su u slijedećim skupinama i na slijedećim mjestima:

- Matične knjige krštenih i vjenčanih ("Liber baptisatorum et copulatorum") od 1717. do 1732. (u Župnom uredu u Pitomači)
- Matične knjige umrlih župe Pitomača ("Liber mortuorum") tom za god.(12.10.) 1912- 1928. i 1929.-1949. (17. 01.) (u Matičnom uredu u Pitomači).
- Matične knjige vjenčanih: tom 1904-1922. i tom 1923-1949. (Matični ured u Pitomači).
- Matične knjige rođenih: tom 1893-1903., tom 1904-1910 (02.09.), tom (03.09.) 1910- 1921., tom 1922-1928., tom 1929- 1945.(29.06.) i tom (01.07.) 1945- 1949.(17.01.) - Matični ured u Pitomači.
- Matične knjige umrlih: tom 1728-1785. (+1740.- 1745.), tom 1786.-1832., tom 1832.-1857. i tom 1858.-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 948-951.
- Matične knjige rođenih: tom 1732-1768., tom 1768-1810., tom 1810-1832. i 1832-1857. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
- Matične knjige vjenčanih: tom 1732-1832., tom 1832-1857. i tom 1857-1871. (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) br. 945-947.
- Matične knjige rođenih: tom 1858-1871. (02.04.) - (Državni arhiv u Bjelovaru)
- Matične knjige vjenčanih: tom (26. 08.) 1871- 1892. i tom 1893-1903. (Državni arhiv u Bjelovaru).
- Matične knjige umrlih: tom 1871-1892., tom 1893-1903. i tom 1904-1912. (13.10.) (Državni arhiv u Bjelovaru)
(- Sve nove Matice čuvaju se u Matičnom uredu u Pitomači).

Što se tiće pripadnih mjesta župi Pitomača i to za mjesta Otrovanec, Kladare i Velika Črešnjevica do 1858. godine umrli, vjenčani i rođeni upisivani su zajedno sa Pitomačom (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu). Od te godine imamo zasebne tomove koji se nalaze u Državnom arhivu u Bjelovaru i Matičnom uredu u Pitomači.
Osim navedenog koristit ćemo se i raznim drugim izvorima, kao što su npr. Protokoli kanonskih vizitacija i slično.
Ovom prilikom prikazat ćemo 342 prezimena koja su i danas i u prošlosti najčešća i za koja možemo reći da ćine gotovo sve pučanstvo Pitomače.





Napomena: radi vrlo široke teme i jasnoće materije upisivat ćemo osnovne podatke, tj. pored imena rođenje i smrt prvih koljena na stanovitom kbr., zatim kasnije samo rođenje i vjenčanje završno sa danas živučom generacijom. Često ćemo navesti i razne opaske važne za detaljnije pračenje razvoja neke obitelji. Dakle modificirat ćemo klasični "Status animarum".

(raspored podataka):

1. PREZIME......
2. Matični ili mogući matični kućni broj........
3."Status animarum", odsnosno obiteljsko stablo završno sa danas živom ili mogućom živom vezom. Ispred imena nalaze se tzv. obiteljska slova. Veliko slovo označava novi brak, odnosno novu obitelj, a malo slovo djecu dotičnih. Svako prvo veliko slovo A označava novu zajednicu, ali za večinu kojih možemo samo pretpostavljati točan osnutak, a što je uglavnom datum ili godina vjenčanja. Obično se tzv. "obiteljsko slovo" grana sve do najčešće 4 ili 5 generacija, rijetko više. Tako imamo npr. slova A, B, C, D, E i F, od kojih nastaju a, b, c, d, e i f - broj ovih slova ovisan je o broju potomaka. U "Status animarumu" pronači čemo često ili nepoznatu osobu ili vanbračnu djecu, ali koji su u sastavu iste obitelji. Takvi su obično označeni sa X ili x, a ako je neki od roditelja ostao živjeti u navedenoj zajednici njegovo se "slovo" ne upisuje. Ponavljanje nekog velikog slova znači da se radi o drugom braku.

Osnovni podaci iz povijesti Pitomače i okolnih naselja

Na mjestu današnje Pitomače u srednjem vijeku, sve do oko 1550-ih godina postojalo je naselje ("pago"- selo) "Pytomczy" (zapadni dio dosta velikog bukovačkog vlastelinstva - Špišić Bukovica), koje se spominje početkom 16. stoljeća (1535.). Sve do kraja XVII. st., dakle stoljeće i pol, ovdje ne živi gotovo nitko, jer je pod turskom okupacijom Virovitice prostor gotovo do Virja i Novigrada Podravskog bio "ničija" i napuštena zemlja. Tek istjerivanjem Turaka iz Virovitice i okolice (sredina 1680-ih godina) narod dolazi na prostor Pitomače i okolice privučen raznim pogodnostima koje je davala tadašnja Vojna krajina - odnosno davala se zemlja u zamjenu za obranu državnih granica, u prvo vrijeme od mogućih turskih napada, a kasnije širom granica tadašnje ogromne Austro-ugarske monarhije.
Osnova za formiranje današnje Pitomače učinjena je do oko 1710 godine, a glavno naseljavanje izvršeno do oko 1720-ih godina iz okolnih mjesta, te iz područja oko Koprivnice i Križevaca. Stoga su dosta vjerodostojni oni podaci, kada govorimo o pitomačkim prezimenima, koje je zapisao kanonik vizitator 1714. godine i oni iz prvih matičnih knjiga pitomačke župe sv. Vida iz kojih saznajemo imena prvih obitelji koje su poslije Turaka nastanile ovo mjesto i mjesta oko nje koja su osnovana i obnovljena gotovo sva do sredine XVIII. stoljeća. Izuzetak su tu pitomački konaci Đuretina i Šašnato Polje, te Križnica koji se pojavljuju tek krajem XIX. stoljeća.
Kako je Pitomača bila u vrijeme Vojne krajine središte jedne od kumpanija đurđevačke regimente, a kasnije općine, te uzimajući u obzir povoljan geografski položaj cijelo vrijeme njezina postojanja ljudi u nju doseljavaju sa svih strana. Stoga je sastav stanovništva danas, a već i prije 150 i više godina vrlo raznolik u svim pogledima.
Slično je i sa okolnim mjestima. Gotovo sva naselja oko Pitomače formirana su do 1730.-ih godina. Kratke crtice dat ćemo u nastavku, kad ćemo govoriti o prezimenima i rodoslovljima obitelji iz Kladara, Otrovanca, Velike Črešnjevice i drugih mjesta.

ANTOLJAK

BAĆANI, BADANJEK, BAJSAR, BALIJA, BANOCI, BARČAN, BASTALIĆ, BAŽANT, BEDEKOVIĆ, BEGOVIĆ, BEKER, BENAK, BENGER, BENKO, BIROVČEC, BIŠČAN, BLAŠKO, BOHMEC, BOKAN, BOGDAN, BOLKOVIĆ, BRATANOVIĆ, BREGOVEC, BRENNER, BRLAČIĆ, BRITVIĆ, BUŠIĆ, BAŽAND

CAPAN, CETINJAN, CIMERMAN, CIGLENEC, CIGLEC, CRLENJAK, CUGOVČAN, CVETKOVIĆ

ČEREPINKO, ČIŽMIĆ, ČIŽMEŠIJA, ČORDAŠ, ČOKLO, ČOP

DELAČ, DEMŠIĆ, DEREŽIĆ, DESKAR, DIJAKOVIĆ, DIKŠIĆ, DOMITROVIĆ, DOŠLIN, DRAKŠIĆ, DRVENKAR, DUGINA

ĐAKIĆ, ĐANIĆ, ĐERI, ĐIKETA, ĐURIŠEVIĆ, ĐURTAN

ERDELJI, EREŠINAC

FABČIĆ, FANTA, FARKAŠ, FEREŽA, FERIĆ, FIČKO, FILIPEC, FILIPOVIĆ, FRČIREP, FRIGAN, FRIŠČIĆ

GABARIĆ, GALAREC, GALOVIĆ, GALJER, GAŠPAREC, GAŠPAR, GELENĐER, GIBA, GIBIĆ, GLAVAK, GLUHAK, GOLUBIĆ, GOTZ, GRADIŠNJAK, GREGL, GREGURKOVIĆ, GREGURAŠ, GREGURČIĆ, GRGAČIĆ, GRABAR, GREGURIĆ, GRUDIĆ

HABEK, HABIJANEC, HALAPA, HALAVUK, HALUSEK, HAMPOVČAN, HASANOVIĆ, HARAMINAC, HEGEDUŠ, HEGEDUŠIĆ, HERCEG, HERCEZI, HERENT, HERLIĆ, HIRJANIĆ, HORVAT, HORVATIĆ, HORVATINOVIĆ, HREN, HUSINEC

IGNAC, INGOLA, IVANEC, IVANIC, IVANOVIĆ, IVČIĆ, IVEZA, IVKOVIĆ

JAKUPEC, JANEŠ, JANDRAŠIĆ, JANKOVIĆ, JANTOL, JELUŠIĆ, JUG, JURIĆ, JURIŠA, JURKAS

KAKŠA, KALČEVIĆ, KALENDARIĆ, KAPAN, KATRIĆ, KAROLI, KATULIĆ, KELIĆ, KELEMEN, KEREP, KRMIĆ, KIRINEC, KIRIN, KIŠ, KLAIĆ, KLINŽIĆ, KOČURKO, KOKOT, KOLARIĆ, KOLOŠ, KOLAR, KOPRECKI, KORPARIĆ, KORPADI, KOROŠEC, KOS, KOSTADINOVIĆ, KOVAČIĆ, KOVAČ, KOŠARIĆ, KOVAČEVIĆ, KOŽAR, KOŽARIĆ, KRAJAČ, KRAJAČIĆ, KRANJEC, KRAPEC, KRATOHVIL, KRAUSZ, KRNJAK, KROLEC, KUKAVICA, KUŠT, KURETI, KUZMAN

LANDI, LAŠIĆ, LAŽANSKI, LONČARIĆ, LOVREKOVIĆ, LOVRENČEC, LOVRIN, LUKAČIĆ

MAĐAR, MAĐERIC, MAGDIĆ, MAJDAK, MAJUREC, MAJN, MAJSTOR, MAKAR, MAKVIĆ, MALČEC, MARKOVIĆ, MARTINEZ, MATOLEK, MEDIĆ, MEĐUREČAN, MESARIĆ, METELKO, MIHOKOVIĆ, MIKŠA, MIKŠIĆ, MIHALIĆ, MIHALJEVIĆ, MILOŠ, MLINAR, MRAK

NAĐ, NEMEŠ, NEMET, NOTHIG, NIKŠIĆ, NOVAK, NOVAKOVIĆ, NOVOSEL, NOVOGRADEC

OBERAN, OPAČIĆ, ORAČ, ORHIĆ, ORŠOŠ, OSMANOVIĆ

PALAIĆ, PALKO, PANDURIĆ, PANKASZ, PAŠA, PAVLIĆ, PECEK, PECIMOTIKA, PENZER, PERIĆ, PERKO, PETAK, PETRIĆ, PETROVIĆ, PETRUŠIĆ, PINTAR, PLEŠKO, POJED, POSAVEC, PREDRAGOVIĆ, PREPELEC, PROFUNTAR, PROHIĆ, PROVIĆ, PUŠKAŠ

RADELIĆ, RADIĆ, RAKIJAŠIĆ, RAKITNIČAN, RAUH, REHM, RENDULIĆ, RENGEL, REP, REŠETAR, RUPIĆ, RUSAN

SABO, SABOLI, SABOLIĆ, SAČKO, SAIĆ, SALATIĆ, SARAJA, SCHLESINGER, SEGOVIĆ, SESVEČAN, SILADIĆ, SKEC, SMILJANIĆ, SMRČEK, SOMLJAČAN, SONDI, STANOJEVIĆ, STEISKAL, SOBOTA, SUČIĆ

ŠABARIĆ, ŠAJATOVIĆ, ŠANTEK, ŠANDROVČAN, ŠANTEKOVIĆ, ŠANTIĆ, ŠEGOVIĆ, ŠEGREGUR, ŠELIMBER, ŠEMOVČAN, ŠIMUNOVIĆ, ŠIROKI, ŠKRINJAR, ŠOHINGER, ŠOSTARIC, ŠPANIĆ, ŠPEGELJ, ŠPIRANEC, ŠTUKAR, ŠVARBA, ŠVARBIĆ

TAKAČ, TAMBOLAŠ, TARI, TIŠLJAR, TIŠ-LJAREC, TKALČEC, TOMETIĆ, TONKOVIĆ, TOPOLOVČAN, TOTH, TUDIĆ, TURNAŠIČAN

UGRINOVIĆ, VARGA, VARGOVIĆ, WEBER, VEDRIŠ, VELIČAN, VERŠEC, VIDA, VINKOVIĆ, VITKOVIĆ, VLAŠIĆ, VLAŠIČEK, VRANEK, VUGRINOVIĆ,VUKŠIĆ, VUNAK

ZDELIČAN, ZELENBRZ, ZMIJANOVIĆ, ZVONAR, ZVONAREK, ŽILINSKI, ŽIVKO, ŽUNAC, ŽUNIĆ